Novogodišnja praznovjerja

Nada u bolju sutrašnjicu rezultirala je praktikovanjem brojnih običaja u zemljama širom svijeta.

Uspješna i sretna Nova godina, ima svoju “cijenu”.

Kubanci za svoj doček pripremaju 12 grejpova (svaki za jedan mjesec u godini) koje moraju pojesti tokom novogodišnje noći.
Španjolci iz istoga razloga biraju dvanaest bobica grožđa, koje jedu čim sat otkuca ponoć. Običaji koji su bazirani na hrani prisutni su i na Siciliji, a kažu da će sreća u novoj godini doći onima koji jedu lazanje, a nesreća slijedi svima koji na taj dan jedu bilo koju drugu tjesteninu.

Grci, pak, peku poseban novogodišnji hleb u kojem skrivaju novčić. Prva kriška kruha je za malog Isusa, druga za glavu porodice, a treća za kuću. Ako se novčić nađe u posljednjoj kriški rano će doći proljeće, a porodica se može nadati sreći cijele godine. I Austrijanci pripremaju poseban ručak kako bi osigurali bogatu i uspješnu godinu. Na jelovniku je pečeni odojak te sladoled od mentola u obliku djeteline s četiri lista koja je od davnina bila simbol za sreću.

Britanci strepe tko će im prvi doći u goste, jer su prema starim vjerovanjima sretnici oni na čija vrata pokuca muškarac s darovima poput ugljena za vatru,hleba za sto i pića za gospodara kuće. Dobro je da porodični objekt ima dvoja vrata, jer bi gost trebao ući kroz prednja vrata, a izaći kroz stražnja.  Također se smatra da se osobe bez poklona niti ne treba puštati u dom u prvom danu Nove godine. Mnogo razbijenih tanjira na ulaznom pragu kuće u Danskoj simbolizuje društveno bogatstvo. U tu svrhu čuvaju se stari tanjuri tokom cijele godine i u ponoć bacaju pred ulazna vrata prijatelja.

Haićani 1. januara oblače novu odjeću i izmjenjuju darove, kako bi prizvali blagostanje i u narednih 364 dana. U Brazilu je običaj da se u silvestarskoj noći nosi bijela odjeća. Stanovnici uz more imaju priliku zamisliti želju i otići na obalu, preskočiti sedam valova i baciti u more cvijeće, kako bi im se ona ispunila. Cjelogodišnju sreću u Venezueli donose žute gaćice, koje se moraju obući naopačke – čim sat otkuca ponoć. U nekim gradovima Kolumbije, porodice simbolično slave odlazak stare i dolazak nove godine. Izrađuju lutku muškarca, koji predstvalja prethodnu godinu, pune je pirotehničkim sredstvima i raznim predmetima, omataju je u različite materijale i na kraju, točno u ponoć – zapale.

Korejska mladež klanja se starijima unutar porodice, a djeca zauzvrat dobivaju novac kako bi im nadolazeća godina bila sretna.  Japanci, pak cijeli decembar slave, a njihova tradicija nalaže oprost za sve nesporazume u porodici i među prijateljima kako bi se u Novu godinu ušlo potpuno “čisto”. Zato će i detaljno očistiti kuću, posjetiti rodbinu i prijatelje te se darivati, a na svim ulaznim vratima postaviti konop od rižine slame koji štiti od ulaska zlih duhova.

Najmnogoljudnija zemlja svijeta uoči Nove godine, koju slave početkom februara oblači se u crveno jer ta boja simbolizuje sreću i zdravlje. Kinezi na vrata stavljaju crvene ukrase, a iznose noževe na 24 sata jer vjeruju da će moguća ozljeda “prerezati” sreću za nadolazeću godinu. Tajlanđani u martu slave svoju Novu godinu kada budistički redovnici istjeruju duhove, stanovnici ih darivaju, a prolaznike zalijevaju vodom. Koliko god zvučalo neugodno, polijevanje po ulicama dođe kao divno osvježenje na tamošnjim visokim, tropskim temperaturama.

by Linda Draškić Perak